Bolesti kod pasa

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Bolesti kod pasa

Postaj by Pixy on pet sij 22, 2010 11:59 am

Stenecak

Štenećak ili Febris catarrhalis infectiosa canum vrlo je kontagiozna zarazna bolest koja se manifestira kataralnim promjenama (iscjedak) na sluznicama očiju, dišnog i probavnog sustava, a često je zahvaćen i živčani sustav. Uzročnik bolesti je virus iz porodice miksovirusa, no bolest se vrlo često komplicira i sekundarnim bakterijskim infekcijama, koje dodatno otežavaju stanje. Virus štenećaka antigenski je srodan virusa ospica i virusu goveđe kuge. Od ove bolesti obolijevaju mesožderi (osim mačaka) u divljini i krznaši (lasice, rakuni itd..). Češće oboljevaju mlađi psi, no bolest se pojavljuje i u starijih pasa. Glavni izvor infekcije su životinje u konvalscenciji i inaparentno inficirane životinje. Zaraza se širi i posredstvom zaraženog okoliša.

Inkubacija traje 3-7 dana. U početku bolesti izražen je opći infekciozni sindrom (povišena tjelesna temperatura koja može oscilirati sa epizodama povišenih i normalnih vrijednosti, gubitak apetita, apatija, povišene vrijednosti bila i disanja, itd.), te simptomi od strane organskih sustava koji su zahvaćeni. S obzirom na izražene pojedine kliničke simptome govorimo o kataralnom, kožnom, crijevnom, plućnom i nervnom obliku štenećaka. Kataralni oblik očituje se katarom želuca i crijeva uz proljev i povraćanje, te upalom gornjeg dišnog sustava (tonzilitis-upala krajnika, angina). Na koži se može pojaviti egzantem, na unutrašnjoj strani bedara, po trbuhu, skrotumu, a rjeđe i na drugim mjestima. Kod kožnog oblika najprije se pojave crvene mrlje, sitne papule, pa vezikule i na kraju kraste koje vrlo brzo opadaju. Crijevni oblik karakteriziran je tvrdokornim proljevom i povraćanjem. Plućni oblik nastavak je upale krajnika i drugih simptoma od strane dišnog sustava, a često završava purulentnom bronhopneumonijom, koja završava letalno. Nervni oblik manifestira se kloničnim grčevima, koji u punom zamahu mogu davati i sliku epilepsije, a pojavljuje se i drhtanje pojedinih grupa mišića, ataksije i paraplegije. Mladi psi u dobi od 4-18 mjeseci, uz kataralne promjene mogu imati i hiperkeratozu na mekušima i nosnom zrcalu, pa govorimo o bolesti tvrdih mekuši. Povremeno se mogu javiti i encefalomijelitički znakovi.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog nalaza i epizootioloških podataka. Vrlo je važno napraviti i laboratorijske pretrage da bi izolirali uzročnika i dokazali neutralizirajuća protutijela.

Temelj terapije je liječenje i sprječavanje sekundarnih bakterijskih infekcija, antibioticima širokog spektra. Opću otpornost podižemo vitaminskim injekcijama vitamina B-kompleksa i vitamina C. Svakako se ne smije zanemariti simptomatska terapija (iscjedak iz očiju - kapi, iscjedak iz nosa - kapi, proljev i povraćanje - rehidracija infuzijskim otopinama itd.). U početku ishod bolesti je najpovoljniji, tada možemo primjeniti i specifičnu gamaglobulinsku terapiju.

Vrlo je važna profilasa, odnosno vakciniranje pasa u dobi od 8, 12 i 16 tjedana starosti, ovisno o vrsti vakcine.

Leptospiroza

Opasnost od leptospiroze je zaista opasna.
Ova bolest je poznata još od 1886 godine. Bakterije su spiralne pa odatle i potiče sam naziv bolesti. Zarazu mogu da prenesu pacovi svojim urinom ili vode baruština. Bolest ne bira uzrast psa, ali uglavnom su to slabije otporni i mlađi psi. Obolela životinja daje utisak straha, žeđi, opšte potištenosti, cijelo vrijeme je prati povraćanje, ali nema visoke temperature. Vakcinacija se vrši u najmlađem uzrastu šteneta.

Vakcinaciju bih zaista preporučio svakome ko hoće da ima psa i da ne razmišlja o ovakvoj opakoj bolesti.

Piroplazmoza - (Babezioza)

Piroplazmoza ili babezioza je zarazna, nekontagiozna bolest, izazvana krvnim parazitom Babesia spp. U nas se kao najčešći uzročnik bolesti u pasa javlja Babesia canis. Od babezioze obolijevaju i druge životinje, na primjer konj,govedo ...
Uzročnika prenose krpelji, uglavnom oni iz roda Ixodes, iako neka istraživanja potvrđuju da se bolest može prenijeti i direktno ugrizom.

Najčešći oblik je onaj akutni sa povišenom temperaturom, slabošću, bljedilom vidljivih sluznica, depresijom, limfadenopatijom (povećani limfni čvorovi), spenomegalijom (povećana slezena) i općom slabošću.

Glavni mehanizam tkivnog oštećenja Babesiom spp. je ishemija (nedostatak kisika u tkivu).

Eritrociti se zadržavaju i razaraju u velikim količinama u slezeni. U toku bolesti mogu se javiti ozbiljna oštećenja jetre, bubrega, pluća, srca, slezene i mozga.

Kao potpornu terapiju koristimo infuzije i transfuzije, ako je potrebno.

Efektivna komercijalna vakcina danas još nije dostupna.

Vlasnici pasa moraju biti svjesni da životinje koje su preživjele babeziozu ostaju subklinički inficirane. Takvi psi mogu doživjeti relaps bolesti u bilo koje vrijeme, a postaju i rezervoar Babesia spp. i karika u lancu prijenosa bolesti. Iz istih razloga, psi koji su se oporavili od babezioze, ne bi smjeli biti davatelji krvi, jer primatelji mogu razviti bolest.

Crijevni nametnici
U probavnom sustavu pasa (kao i mačaka, ali i ljudi) može živjeti više raznih vrsta crijevnih nametnika ? od obične i najčešće pseće crijevne gliste (Toxocara canis)
do pseće trakavice (Dippilidium caninum). Poznato je dvadesetak različitih vrsta parazita, od kojih su u nas najčešći crijevni nametnici toxocare, askaridi i trakavice.
Svi su crijevni nametnici, više ili manje, štetni za svojeg nositelja, koliko zbog toga što mu pojačano troše hranu, jer se i oni njome služe za vlastiti opstanak, toliko, i još više, što u njegov probavni trakt luče svoje izlučevine, izmetinu, a to djeluje otrovno na domaćina. Uz to, znaju pričinjavati i mehaničku štetu jer ruju po stijenkama crijeva, a katkad se zavuku i u izvodni kanal gušterače. U slučaju jače invadiranosti psa glistama, može doći i do potpunog začepljenja crijeva svojevrsnim čepom od glista. A putujući po psećem organizmu, gliste prolaze i kroz druge organe koje isto tako oštećuju, primjerice jetru, pluća i mišiće.
Najranija navala crijevnih glista u štenadi se prepoznaje po sluzavom proljevu koji može biti popraćen tragovima krvi, po napuhnutim trbuščićima i dlaci bez sjaja. Katkad se gliste znaju naći i u sadržaju koji štenci povrate. Poznati su i slučajevi pomora cijelog legla zbog velike invazije unutarnjih parazita.

Klinička slika mladih pasa kronično invadiranih glistama, izgleda ovako: mlade životinje zaostaju u razvoju i rastu, sluznice su im blijede, povremeno se javlja proljev i/ili povraćanje, začep, grčevi i cviljenje. Posljedično se često može pojaviti i rahitis.
Štenci ili odrasli psi invadirani crijevnim parazitima nisu samo problem sam za sebe i za njihovo zdravlje, koje je time ugroženo. Crijevni paraziti posebno su velik problem zbog mogućeg prijenosa na ljude, osobito djecu čije su higijenske navike mnogo slabije nego u odraslih, a infekcija psećim glistama posebno je velika u zagađenim parkovima ili dječjim igralištima. Kad jednom prispiju u organizam čovjeka, pseći crijevni paraziti ne borave u crijevima, već putuju u druge organe ? , mozak ili oko, što je u humanoj medicini poznato pod imenom Larva migrans, a najčešća bolest koja se time može izazvati je parazitarna sljepoća.
NAPOMENA: čiste pse od crijevnih nametnika tri puta godišnje (pratel, Drontal). Svaka od ta tri puta se pjedinačno ponavljaju još jednom. Znači prvi put da se ubiju odrasle, a drugi put se ponavlja za 15 dana da se ubiju i jajšca ili tek razvijeni nametnici. Na uptama za korištenje tih lijekova ima doza po kilaži psa.

Lismanioza(Leishmaniosis)

To je parazitarna bolest pasa, štakora, divljih životinja i Čovjeka (zoonoza) čiji su uzročnici protozoi (praživotinje) iz roda leishmania. Do prije nekoliko godina bolesti se nije pridavala naročita pažnja zbog iznimne rijetkosti, no u novije vrijeme širenje bolesti u najjužnijim hrvatskim županijama pobudilo je veci interes veterinarske struke i javnosti i ukazalo na ozbiljnost problema.

KAKO SE PRENOSI

Bolest među životinjama i sa životinja na ljude prenose sitni komarci tzv. papataci pa se shodno tome ona cesce javlja u toplijim podnebljima. Inkubacija bolesti vrlo varira i može iznositi od nekolika dana do nekoliko godine.

SIMPTOMI
Klinička slika pseće lismanijaze nije uvijek jedinstvena tako da inficirani psi mogu pokazivati sasvim blage simptome ili ih uopće ne pokazivati, i obratno, odavati dojam izrazito bolesne životinje. Prvi znakovi bolesti su tromost, apatičnost, gubitak apetita, mršavljenje. Kad se bolest razvije zahvaća u prvom redu oči i kozu: upali se rožnica oka, po kozi se stvaraju upalni čvorići, cesti je gubitak dlake oko očiju te na vratu i repu. Potkožni limfni čvorovi su uvijek povećani, ponekad se javljaju i crijevni simptomi u obliku proljeva koji najčešće dovedu do uginuća zaražene životinje.
Veoma je važno istaknuti da su uzročnici lišmanijaze u koži bolesnog psa izrazito gusto nakupljeni tako da se komarci sisanjem veoma lako inficiraju i prenesu bolest na druge životinje i ljude. U ljudi bolest uglavnom zahvaća mlađe dobne skupine, najcesce od jedne da deset godina, a poznata je pod nazivom "dum-dum groznica". Od presudne važnosti u dijagnostici lismanijaze je direktno mikroskopsko dokazivanje uzročnika iz strugotina koze ili punktata limfnih čvorova te pretraga krvi.
NAPOMENA: Frontline plus (ne znam jel još došao na naše tržište) Advantix, i SAcalibor ogrlica (koja najbolje štiti od napada komaraca).


Opasne gusjenice ili borov prelac

Borov prelac je vrsta leptira. Dlakave gusjenice koje se kreću u kolonama dugim i po nekoliko desetaka metara su samo razvojni oblik ovog inače dosta neuglednog leptira. Leptir radi gnijezda na borovima, iz kojih se legu gusjenice koje se onda spuštaju na tlo i formiraju kolone prije nego što će se zakukuljiti. To je obično u periodu od veljače do aprila, no zbog tople zime ove godine mogu se naći već sada. Gusjenice potraže rahlu zemlju u koju se zakopaju i pretvore u leptira koji će ponovno naseliti borove...Prirodni neprijatelj ovog leptira su kukavice. Gusjenice mogu ostati u gnijezdu i po nekoliko godina jer čekaju povoljne klimatske prilike, pa kada krenu silaziti sa borova, obično je to masovna pojava.
Naše primorje bogato je ovom vrstom, i vjerujem da je svatko vidio tipično bijelo ispredeno gnijezdo na granama našeg primorskog bora. Smatramo ga štetočinom jer gusjenice obrste borove iglice, te tako bor ostaje bez lišća koje mu je neophodno za život.
Gusjenice imaju razvijenu obranu od predatora. To su njihove dlačice koje u dodiru sa kožom izazivaju jaku lokalnu iritaciju za koju se pretpstavlja da nije vezana na imunološke mehanizme već da se radi o otrovnoj supstanci koju sadrže. Osim toga, dlačice su i jaki alergeni pa kod osjetljivih pasa ( i ljudi!) mogu izazvati i vrlo jake alergične reakcije pa čak i anafilatičku reakciju. Reakciju može izazvati i mrtva ,ne samo živa gusjenica.


Gusjenice su zapravo simpatične i predstavljaju neponovljiv prizor za našeg psa! Malo dlakavo, ide po podu te naprosto mami na malo njuškanja i gurkanja nosićem. Navodno imaju i slatkasti miris koji navodi psa na to da je probaju pojesti. Međutim pri kontaktu dolazi do naglog oticanja gubice, zatvaraju se oči, cijela glava psa počinje strahovito svrbiti, a ponekad je reakcija tako jaka da psi i povraćaju. Ukoliko je u fatalnom trenutku otvorena gubica, jezik može tako nateći da za nekoliko minuta zatvaranje gubice više nije moguće, a moguće je i da dođe do nekroze jezika i zbog toga do otpadanja djelova jezika.
U ovakvim slučajevima veterinarska intervencija je hitno potrebna, jer prijeti opasnost od oticanja ždrijela te zatvaranja dišnih puteva.
Što se tiče prve pomoći kod sličnih oteklina obično savjetujemo hladne obloge, no imajući na umu da je većina otrova termolabilnih, zapravo bi trebalo staviti topao oblog kako bismo neutralizitrali djelovanje toksičnih supstanci ( isto kao kod opeklina svih morskih stvorova i uboda otrovnih riba). No, na razvoj alergične reakcije oblozi neće utjecati.
Teško ćete objasniti svojemu kućnom ljubimcu da insekti mogu biti vrlo neugodni, pa vam preostaje samo da pazite na njih kao i na sebe. Gledajte što njuškaju, vičite "fuj" pa makar niste sigurni da je to baš ta gusjenica. Naletite li na cijelu kolonu gusjenica pristojno prijeđite na drugu stranu livade...i one moraju negdje živjeti...

Pixy
Moderator
Moderator

Broj postova: 110
Points: 5444
Reputation: 0
Join date: 17.01.2010
Lokacija: Bih,Tuzla

Korisnički profil

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.